Svakodnevno širenje 5G mreža diljem svijeta izaziva brojne rasprave o njihovoj sigurnosti, a sve se češće čuje pitanje je li 5G tehnologija opasna za nas. Dok jedni upozoravaju na potencijalne opasnosti, znanstvena zajednica nudi činjenično utemeljene odgovore.
Ovaj članak donosi pet najvažnijih činjenica o sigurnosti 5G tehnologije temeljenih na trenutnim znanstvenim spoznajama i istraživanjima.
Što je 5G tehnologija i koja je njena uloga?
Prije desetak godina, slanje jedne fotografije mobilnim internetom moglo je trajati nekoliko minuta, a gledanje videa u visokoj rezoluciji bilo je gotovo nemoguće bez stalnih prekida i čekanja. Danas, zahvaljujući napretku mobilnih mreža, iste te radnje obavljamo u djeliću sekunde, često i ne razmišljajući o tehnologiji koja to omogućuje. Upravo ta razlika u brzini i mogućnostima najbolje ilustrira evoluciju kroz koju su prošle mobilne mreže, a čiji je najnoviji korak – 5G tehnologija.
5G označava petu generaciju bežične mobilne tehnologije, koja predstavlja značajan napredak u odnosu na prethodnu 4G LTE mrežu. No, 5G nije samo brži internet na našim pametnim telefonima. Radi se o sveobuhvatnoj transformaciji načina na koji uređaji komuniciraju, kako se podaci prenose i kako funkcionira digitalna infrastruktura.
Tehnički gledano, 5G koristi napredne tehnologije poput milimetarskih valova, malih ćelija i usmjeravanja signala kako bi postigao veće brzine, manju latenciju (kašnjenje) i mogućnost povezivanja mnogo više uređaja istovremeno. Brzine prijenosa podataka mogu doseći i do 20 Gbps, što je višestruko brže od 4G mreža, dok je latencija smanjena na samo 1 milisekundu ili manje.
Za razliku od prethodnih generacija mobilnih mreža koje su prvenstveno bile usmjerene na povezivanje ljudi, 5G je dizajniran da poveže gotovo sve – od pametnih telefona i računala do senzora, vozila, strojeva i infrastrukture. Ova tehnologija omogućuje stvaranje guste mreže povezanih uređaja koji mogu međusobno komunicirati u stvarnom vremenu.
Gdje se primjenjuje 5G tehnologija?
U Južnoj Koreji, prvoj zemlji koja je 2019. godine pokrenula komercijalnu 5G mrežu, gradovi poput Busana i Seula već koriste 5G za stvaranje “pametnih gradova” s naprednim upravljanjem gradskom infrastrukturom, optimizacijom prometnih tokova i poboljšanim sustavima javne sigurnosti. Senzori raspoređeni po gradu prate kvalitetu zraka, gustoću prometa i potrošnju energije, omogućujući gradskim vlastima da donose informirane odluke u stvarnom vremenu.
U proizvodnim pogonima, 5G tehnologija omogućuje napredne sustave održavanja koji koriste podatke sa senzora za predviđanje kada će oprema vjerojatno zakazati. Umjesto održavanja po fiksnom rasporedu, koje može zaustaviti i ispravne strojeve, održavanje se provodi samo kada je potrebno, što smanjuje planirane zastoje i sprječava buduće kvarove.
Iako smo još daleko od potpuno autonomnih automobila na javnim cestama, 5G tehnologija već omogućuje rad autonomnih vozila u kontroliranim okruženjima. U rudnicima se koriste autonomni strojevi koji rade 24 sata dnevno u područjima koja bi zahtijevala značajne sigurnosne mjere za ljudsko osoblje.
Možda najimpresivnija primjena 5G tehnologije dolazi iz područja medicine. U Kini je 2019. godine obavljena prva operacija na daljinu pomoću 5G tehnologije, kada je kirurg uklonio jetru laboratorijske životinje s udaljenosti od 50 kilometara. Kasnije iste godine, obavljena je i prva operacija mozga na daljinu, koju je izveo liječnik udaljen gotovo 3000 kilometara od pacijenta.
Koje su prepreke vezane uz 5G tehnologiju?
Unatoč svim prednostima, implementacija 5G tehnologije suočava se s određenim izazovima. Milimetarski valovi koje koristi 5G imaju kraći domet i teže prolaze kroz prepreke poput zgrada i drveća. Zbog toga je potrebno postaviti više manjih baznih stanica (malih ćelija) kako bi se osigurala dobra pokrivenost.
Također, prelazak na 5G zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, što može predstavljati izazov za manje razvijene regije. No, s vremenom, kako tehnologija sazrijeva i postaje dostupnija, očekuje se da će 5G postati standard diljem svijeta.
Budućnost 5G tehnologije leži u njenoj integraciji s drugim naprednim tehnologijama poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti i Interneta stvari. Zajedno, ove tehnologije imaju potencijal transformirati gotovo svaki aspekt našeg života – od načina na koji radimo i učimo do načina na koji se zabavljamo i brinemo o zdravlju.
5 činjenica o 5G tehnologiji
1. Nema potvrđenih dokaza o štetnosti 5G tehnologije za ljudsko zdravlje.
Mobilni telefoni postali su neizostavan dio naših života, a s razvojem 5G tehnologije pojavljuju se i pitanja o njenoj sigurnosti. Mnogi se pitaju je li ova nova 5G tehnologija opasna za naše zdravlje. Pogledajmo što znanost trenutno govori o ovoj temi.
Opsežni pregledi znanstvene literature pokazuju da trenutno ne postoje potvrđeni dokazi da su radiofrekvencijska polja niske razine iznad 6 GHz, kakva koristi 5G mreža, štetna za ljudsko zdravlje. Istraživanja koja su provedena uključuju 107 eksperimentalnih studija koje su ispitivale različite biološke učinke, uključujući genotoksičnost, proliferaciju stanica, ekspresiju gena i druge potencijalne učinke.
Važno je napomenuti da većina prijavljenih bioloških učinaka nije bila neovisno potvrđena, a mnoge studije koristile su metode loše kvalitete za procjenu i kontrolu izloženosti. Kod mnogih rezultata ne može se isključiti da su učinci posljedica zagrijavanja zbog velike količine RF energije, a ne direktnog utjecaja same tehnologije.
Osim laboratorijskih istraživanja, provedena su i epidemiološka istraživanja koja su pratila zdravlje ljudi izloženih sličnim frekvencijama. Pregled je uključio 31 epidemiološku studiju koja je istraživala izloženost radaru, koji koristi RF polja iznad 6 GHz slična 5G tehnologiji. Neke od tih studija pratile su ispitanike i do 40 godina nakon izloženosti.
Rezultati ovih epidemioloških studija pokazali su malo dokaza o zdravstvenim učincima, uključujući rak na različitim mjestima, učinke na reprodukciju i druge bolesti. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je RF-EMF kao “moguće kancerogen za ljude”, što ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjem dugoročnih zdravstvenih učinaka, ali ne potvrđuje uzročnu vezu.
Unatoč znanstvenom konsenzusu, zabrinutost javnosti o 5G tehnologiji i dalje postoji. Dio problema leži u nesporazumu o tome što je 5G. 5G nije određena frekvencija ili shema modulacije, već novi protokol za upravljanje RF-EMF-om. Dokle god su izloženosti iz 5G baznih stanica ispod ICNIRP ograničenja, one ne predstavljaju prijetnju zdravlju i sigurnosti.
Iako trenutni dokazi ne potvrđuju štetnost 5G tehnologije, postoje područja koja zahtijevaju daljnja istraživanja. Pregled Europskog parlamenta ukazuje na ograničene dokaze o kancerogenosti u epidemiološkim studijama i dovoljne dokaze o kancerogenosti u eksperimentalnim biološkim ispitivanjima za niže frekvencije (700 i 3600 MHz). Međutim, za više frekvencije (24,25-27,5 GHz) ima vrlo malo adekvatnih istraživanja.
Dok čekamo više podataka, možemo biti relativno mirni znajući da trenutni dokazi ne ukazuju na značajne zdravstvene rizike od 5G tehnologije kada se koristi unutar propisanih sigurnosnih granica.
2. 5G koristi neionizirajuće zračenje koje nema dovoljno energije da ošteti DNA ili stanice.
Svakodnevno smo okruženi različitim vrstama elektromagnetskog zračenja – od sunčeve svjetlosti i kućnih aparata do mobilnih telefona i bežičnih mreža. S pojavom 5G tehnologije, mnogi su izrazili zabrinutost o potencijalnim učincima na zdravlje. Međutim, bitno je razumjeti temeljnu znanstvenu činjenicu: 5G koristi neionizirajuće zračenje koje nema dovoljno energije da ošteti DNA ili stanice.
Neionizirajuće zračenje odnosi se na bilo koju vrstu elektromagnetnog zračenja koja ne posjeduje dovoljno energije po kvantu da može izazvati ionizaciju – odnosno da ukloni elektron iz atoma ili molekule. Umjesto stvaranja iona prilikom prolaska kroz materiju, elektromagnetno zračenje ima dovoljno energije samo za ekscitaciju, odnosno prelazak elektrona na više energetsko stanje.
Elektromagnetski spektar možemo podijeliti na dva glavna dijela:
1. Ionizirajuće zračenje – poput rendgenskih zraka i gama zraka, koje ima dovoljno energije da izbaci elektrone iz atoma, stvarajući ione koji mogu oštetiti DNA i druge stanične strukture
2. Neionizirajuće zračenje – poput radiovalova, mikrovalova, infracrvenog i vidljivog svjetla, koje nema dovoljno energije za takve učinke
5G tehnologija, kao i prethodne generacije mobilnih mreža, koristi radiovalove koji spadaju u kategoriju neionizirajućeg zračenja.
Za razliku od ionizirajućeg zračenja koje može izazvati kemijske promjene u biološkom tkivu i potencijalno oštetiti DNA, neionizirajuće zračenje koje koristi 5G tehnologija ne može izazvati takve promjene. Jedini fizikalni učinak fotona iz područja neionizirajućeg dijela spektra elektromagnetskog zračenja, dakle i fotona 5G mreže, je zagrijavanje tvari ili tkiva.
Konkretno, 5G zračenje može zagrijati površinski sloj kože do dubine od oko 1 milimetar. Ovo zagrijavanje je minimalno i strogo regulirano sigurnosnim standardima. Važno je napomenuti da je ovaj učinak zagrijavanja jedini poznati biološki učinak 5G zračenja – ne postoje dokazi da ono može izazvati mutacije, rak ili druga oštećenja stanica.
Znanstveni konsenzus je jasan: neionizirajuće zračenje koje koristi 5G tehnologija nema dovoljno energije da bi direktno oštetilo DNA ili stanice. Energija koju elektromagnetsko zračenje 5G mreže ima dovoljna je samo za prelazak elektrona na više energetsko stanje što nazivamo ekscitacijom.
Za razliku od ionizirajućeg zračenja koje može izazvati mutacije i potencijalno dovesti do razvoja raka, 5G zračenje ne može izazvati kemijske promjene u biološkom tkivu i zato ne uzrokuje značajan zdravstveni rizik.
3. Postoje strogi sigurnosni standardi i propisi koji reguliraju izloženost 5G zračenju.
U središtu regulacije 5G zračenja nalazi se Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP), neovisno udruženje stručnjaka sa sjedištem u Njemačkoj. ICNIRP je službeni partner Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije rada (ILO), što mu daje značajan kredibilitet na globalnoj razini.
ICNIRP je 2020. godine revidirao svoje smjernice koje se odnose na preporučene i najviše dopuštene razine izlaganja ljudi elektromagnetskom zračenju radiovalova frekvencije od 100 kHz do 300 GHz. Ovim novim dokumentom zamijenjene su prethodne preporuke iz 1998. i 2010. godine. Nove smjernice posebno su važne jer uključuju i EMF izloženost frekvencijama iznad 6 GHz, gdje će raditi buduće 5G tehnologije.
Europska unija primjenjuje tzv. predostrožni pristup kada je riječ o zaštiti građana od elektromagnetskog zračenja. To znači da su granične vrijednosti izloženosti za širu javnost postavljene 50 puta niže od razina emisija pri kojima se, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, mogu vidjeti učinci na zdravlje.
Preporukom Vijeća EU utvrđuju se stroge granice za elektromagnetska polja u skladu sa smjernicama ICNIRP-a. Iako ova ograničenja nisu obvezujuća za države članice EU-a, Europski zakonik elektroničkih komunikacija upućuje na njih i poziva države članice da osiguraju dosljednu primjenu.
Zanimljivo je da su regulativa i ograničenja u Republici Hrvatskoj stroža u odnosu na direktivu Europske unije i smjernice ICNIRP-a. Za jakost električnog polja Republika Hrvatska propisuje 2,5 puta strože vrijednosti, a za gustoću snage čak 6,25 puta strože vrijednosti. Ovo pokazuje da nacionalni regulatori često postavljaju još strože standarde kako bi dodatno zaštitili svoje građane.
Nedavno istraživanje provedeno u Švicarskoj, zemlji koja je među prvima u Europi masovno uvela 5G mrežu, daje zanimljiv uvid u stvarne razine izloženosti. Tim švicarskih znanstvenika s projekta GOLIAT razvio je novi protokol za mjerenje izloženosti zračenju mobilnih telefona, posebno 5G.
Rezultati pokazuju da su, čak i u najgorem slučaju – pri maksimalnom učitavanju velikih datoteka – izmjerene razine zračenja bile prosječno 16 milivata po kvadratnom metru u gradovima i 29 mW/m² u selima. Ove vrijednosti su još uvijek stotinu puta ispod vrijednosti međunarodnih smjernica, kako navodi jedan od autora studije.
Važno je napomenuti da će 5G mreže koristiti mnogo manje antene i stoga općenito niže razine izloženosti u usporedbi s postojećim 2G, 3G i 4G mrežama, ali će općenito postići mnogo bolju kvalitetu usluge i veće brzine veze. Mnoge od tih manjih antena mogle bi se u određenoj mjeri usporediti s Wi-Fi instalacijama.
Trenutne mreže operatora – 2G, 3G i 4G, rade u pojasu od 700 do 2600 MHz. Za 5G mreže koristit će se frekvencijski spektar u pojasu od 700, 3400 do 3800 MHz, kao i na 26 GHz. Sve ove posebnosti 5G tehnologije uzete su u obzir pri definiranju revidiranih smjernica ICNIRP-a.
4. Postoje određene zabrinutosti koje zahtijevaju daljnja istraživanja, posebno za više frekvencije.
Uvođenje 5G tehnologije donosi brojne prednosti, ali i određene zabrinutosti u znanstvenoj zajednici koje zahtijevaju dodatna istraživanja. Posebno se to odnosi na više frekvencije koje će koristiti 5G mreže, a za koje trenutno postoji ograničen broj adekvatnih studija.
Pregled Europskog parlamenta iz 2021. godine jasno ukazuje na nedostatak adekvatnih studija za više frekvencije 5G tehnologije (24 do 100 GHz). Dok za niže frekvencije (450 do 6000 MHz) postoji značajan broj istraživanja, za milimetarske valove (24,25-27,5 GHz) gotovo da nema odgovarajućih studija koje bi omogućile temeljitu procjenu sigurnosti. Ova praznina u znanju predstavlja značajan izazov za sveobuhvatnu procjenu rizika.
Pregled 94 relevantne publikacije koje su provodile in vivo ili in vitro istraživanja pokazao je da je 80% in vivo studija i 58% in vitro studija pokazalo određene odgovore na izloženost. Međutim, nije utvrđena dosljedna veza između gustoće snage, trajanja izloženosti ili frekvencije i učinaka izloženosti. Ovo ukazuje na potrebu za bolje kontroliranim studijama.
Neki istraživači upozoravaju da milimetarski valovi mogu povećati temperaturu kože, promovirati staničnu proliferaciju te utjecati na upalne i metaboličke procese. Također, postoje indikacije da pulsiranje EMF signala, karakteristično za 5G tehnologiju, može imati veći biološki učinak nego nepulsirajući EMF.
Iako trenutne epidemiološke studije koje su pratile izloženost radaru (koji koristi RF polja iznad 6 GHz slična 5G tehnologiji) nisu identificirale povećan rizik od štetnih zdravstvenih ishoda, uključujući rak, potrebna su daljnja istraživanja. Neki stručnjaci predlažu da bi buduće epidemiološke studije trebale uspoređivati regije koje koriste 5G s regijama koje ne koriste 5G kao kontrolnu populaciju.
5. Glavni rizici 5G tehnologije vezani su uz kibernetičku sigurnost, a ne uz zdravlje ljudi.
5G mreže donose značajno povećanu površinu za potencijalne kibernetičke napade. Za razliku od prethodnih generacija mobilnih mreža, 5G arhitektura koristi softverski definirano umrežavanje (SDN), virtualizaciju i računalstvo u oblaku, što stvara nove ulazne točke za kibernetičke napade. Decentralizirana sigurnosna arhitektura 5G mreže predstavlja izazov jer prethodne generacije mreža imale su manje hardverskih točaka kontakta za promet, što je olakšavalo sigurnosne provjere i održavanje.
Dodatno, 5G omogućuje široku povezanost uređaja, s milijardama IoT uređaja koji će se povezati na ove mreže. Ovo povećanje povezanih uređaja predstavlja značajne izazove u praćenju i osiguravanju svake krajnje točke, stvarajući ranjivosti koje napadači mogu iskoristiti za ometanje usluge, krađu podataka ili preuzimanje kontrole nad uređajima.
Posebno zabrinjavajuća činjenica je da mnogi IoT uređaji dolaze s nedostatkom ugrađene sigurnosti. Nisu svi proizvođači postavili kibernetičku sigurnost kao prioritet, što se vidi kod mnogih jeftinijih pametnih uređaja. S obzirom da 5G znači veću korisnost i potencijal za IoT, kako se više uređaja potiče na povezivanje, milijarde uređaja s različitim razinama sigurnosti znače milijarde mogućih točaka proboja.
Pametni televizori, brave za vrata, hladnjaci, zvučnici, pa čak i manji uređaji poput termometra za akvarij mogu predstavljati slabost mreže. Nedostatak sigurnosnih standarda za IoT uređaje znači da bi proboji mreže i hakiranja mogli postati rašireni.
Budući da 5G mreže obrađuju veliku količinu podataka, od kojih je značajan dio osjetljiv, moraju biti zaštićene modernim tehnikama enkripcije i zaštite privatnosti. Istraživači eksperimentiraju i proučavaju učinkovitije tehnike zaštite podataka koje mogu raditi u velikom opsegu bez žrtvovanja performansi, poput enkripcije otporne na kvantne napade.
Posebno zabrinjavajući je nedostatak enkripcije u ranoj fazi procesa povezivanja, što otkriva informacije o uređaju koje se mogu koristiti za napade usmjerene na specifične IoT uređaje. Ove informacije pomažu hakerima da znaju koji su uređaji povezani na mrežu. Detalji poput operativnog sustava i vrste uređaja (pametni telefon, modem vozila itd.) mogu pomoći hakerima da planiraju svoje napade s većom preciznošću.
Još jedna velika prepreka je ovisnost o dobavljačima treće strane za najvažnije dijelove mreže. Telekomunikacijski pružatelji često surađuju s dobavljačima hardvera, softvera i infrastrukturnih usluga treće strane kako bi ubrzali implementaciju 5G i smanjili troškove. Oslanjanje na ove komponente treće strane čini mreže ranjivima na napade u lancu opskrbe, jer slabosti u tim komponentama mogu ugroziti cijelu mrežu.
Iako 5G tehnologija donosi brojne prednosti, njezin puni potencijal može se ostvariti samo ako se adekvatno riješe sigurnosni izazovi koje donosi. Fokusiranjem na stvarne rizike – one vezane uz kibernetičku sigurnost – možemo osigurati sigurniju i pouzdaniju 5G budućnost.