7 zanimljivosti o gaming industriji

U 2020. se, uslijed svima nam poznate situacije, mnoštvo ljudi okrenulo igranju igrica od onih klasičnih pa do onih na sreću što je uvelike pridonijelo ionako ubrzanom rastu gaming industrije. Donosimo 7 zanimljivosti o branši koja mijenja društvo, svjetsko tržište, poslove te navike u svakodnevnom životu – i čija će vrijednost, kako stručnjaci predviđaju, do 2025. narasti do 170 milijardi dolara.

Gaming industrija vrti ogromne novce.

Prvi oblik video igrice napravljen je u 50-ima. Gaming industrija otad prolazi kroz nekoliko faza evolucije i stabilnog je rasta do 70-ih, kad dolazi do pojave arkadnih i igrica za konzole kao što su Space Invaders, Magnavox Odyssey i brojne druge.

2017. godišnji je rast iznosio 13.3% nakon čega je cjelokupna vrijednost gaming industrije bila gotovo 138 milijardi dolara. 2019. dogodio se rast od 9.6% – dok se za razdoblje između 2020. i 2025. predviđa rast od 12%.

Industrija mobilnih igara trenutno prednjači nad konzolama i PC igricama, a predviđa se da će njena vrijednost narasti do 2025. narasti i do 170 milijardi dolara..

Na svijetu je 2.7 milijardi gamera – i taj broj raste

Gaming industrija jedna je od najbrže rastućih na cijelom svijetu – a u prilog tome ide i to što gotovo jedna trećina ukupne populacije otpada na gamere. 2014. brojka je iznosila 1.82 milijarde, dok je u samo 4 godine dosegla 2.2 milijarde. Vjeruje se da će se do kraja 2021. broj igrača mobilnih igrica popeti na 2.9 milijardi.

Najviše gamera (čak 1.5 milijardi) živi na području Azije, s naglaskom na Vijetnam – gdje gotovo 94% odraslih povremeno igraju igrice.

Igrice igraju ljudi svih dobi

Prosječna dob žena koje igraju video igrice je 36 godina, dok je kod muškaraca 32. 23% igrača iz SAD-a ima više od 50 godina, dok je 1/3 onih ispod 18 – budući da novije generacije više igraju igrice na mobitelima.

Igrice ne igraju samo muškarci

63% korisnika koji igraju igrice na mobilnim uređajima su žene. U istom se istraživanju doznalo i da 60% ovih žena igra igrice na dnevnoj bazi. Udio nježnijeg spola raste i u profesionalnoj sferi gaming industrije, budući da je sve više djevojki koje zarađuju upravo od igrica.

Steam nudi preko 30,000 igrica

Steam je najpopularnija i najveća digitalna distribucijska platforma koja korisnicima omogućuje kupovinu, instalaciju i automatsko ažuriranje igara. Omogućuje single i multiplayer igrice, video streaming, pa čak i kreiranje vlastitih igrica kroz radionice koje nudi.

Također su dostupne i razne grupe, popisi prijatelja te brojne ostale usluge društvenog umrežavanja. Na ovoj platformi može se naći preko 30,000 igrica – s tim da i ta brojka neprestano raste. Primjerice, samo u 2019. je gotovo 8,000 novih igrica pušteno na platformu.

Najbogatiji profesionalni gameri na svijetu zarađuju milijune.

Igranje igrica nekoć je bila tek usputna aktivnost za zabavu i razbibrigu. Ipak, s enormnim rastom ove industrije, to je postao poprilično unosan posao.

Richard Tyler Blevins (Ninja) trenutno je najbogatiji gamer na svijetu, sa zaradom od nevjerojatnih 17 milijuna dolara. Ninja prenosi uživo prvenstveno igranje igrice Fortnite, ali i neke druge igrice kao što su Call of duty, PUBG i H1Z1. Velik dio njegove zarade čine i ugovori s velikim brendovima kao što su Adidas, Red Bull i NFL.

Felix Kjellberg (PewDewPie) u dosadašnjoj je karijeri zaradio 17 milijuna dolara, što ga čini drugim najbogatijim igračem na svijetu. Sklopio je ekskluzivni ugovor s platformom YouTube, zbog čega će se više posvetiti streamingu.

Kuro Takhasomi – ili u gaming svijetu KuroKy – njemački je profesionalni igrač u usponu koji je u dosadašnjoj karijeri zaradio više od 4 milijuna dolara. Igra jednu od najpopularnijih kompjuterskih igrica Dota 2.

Video igrice naročito su se igrale tijekom pandemije.

Pandemija je utjecala na sve aspekte života, uključujući i igranje igrica. Oko polovice igrača (55%) izjavilo da su više igrali tijekom pandemije, a većina (90%) vjeruje da će nastaviti igrati čak i kad se život vrati u normalu. Preko 70% roditelja smatra da su djeci igrice tijekom lockdowna uvelike pomogle, budući da su mnoga djeca koristila edukacijske igrice što im je ujedno i pomoglo u učenju ”na daljinu”.