Metaverse ili metaverzum – digitalni svemir koji briše granice između stvarnog i virtualnog svijeta – postao je jedna od najintrigantnijih tema tehnološke industrije. Ovaj pojam, koji je prvi put spomenut u znanstveno-fantastičnom romanu Neala Stephensona “Snježni sudar” iz 1992. godine, danas predstavlja viziju budućnosti interneta kakvu poznajemo.
Zamislite prostor gdje ne samo da gledate sadržaj na ekranu, već ga fizički doživljavate kroz svoj avatar, gdje možete prisustvovati koncertu s prijateljima koji su fizički tisuće kilometara udaljeni, kupovati u virtualnim trgovinama ili posjedovati digitalne nekretnine.
Iako tehnološki giganti poput Mete (bivši Facebook), Microsofta i Epica ulažu milijarde dolara u razvoj infrastrukture za ovaj novi digitalni ekosustav, mnogi još uvijek nisu sigurni što točno Metaverzum predstavlja i kako će utjecati na naše živote.
Je li to samo prolazni trend ili zaista budućnost digitalnog iskustva? Kako će funkcionirati ekonomija u Metaverzumu? Što će se dogoditi s našim identitetima i privatnošću? U ovom članku odgovaramo na najvažnija pitanja o ovom fascinantnom konceptu koji obećava transformirati način na koji komuniciramo, radimo, zabavljamo se i živimo.
Što je Metaverse i kako funkcionira?
Zamislite da ujutro ustanete, stavite lagane naočale na oči i umjesto da gledate kroz prozor u stvarni svijet, nalazite se u digitalnom prostoru gdje možete raditi gotovo sve što možete i u stvarnom životu – i još mnogo više. Možete otići na posao bez putovanja, sresti prijatelje koji žive na drugom kraju svijeta kao da su pored vas, posjetiti koncert omiljenog benda bez gužve, ili istraživati fantastične svjetove koji ne postoje u stvarnosti. Dobrodošli u Metaverse.
Metaverse nije samo jedna aplikacija, igra ili platforma – to je cijeli digitalni ekosustav koji predstavlja sljedeću evoluciju interneta kakav danas poznajemo. Dok na današnjem internetu pregledavamo sadržaj na ekranima, u Metaverseu ćemo biti unutar tog sadržaja, doživljavajući ga trodimenzionalno i interaktivno.
Sam pojam “Metaverse” prvi put se pojavio u znanstveno-fantastičnom romanu “Snow Crash” Neala Stephensona iz 1992. godine, gdje je opisao virtualni svijet u kojem ljudi koriste digitalne avatare za bijeg od distopijske stvarnosti. Ono što je nekad bila samo znanstvena fantastika, danas postaje stvarnost zahvaljujući napretku tehnologije.
Metaverse možemo zamisliti kao virtualnu kopiju našeg svijeta, ali bez fizičkih ograničenja. To je mjesto gdje digitalno i stvarno postaju isprepleteni, gdje vaš digitalni identitet (avatar) može raditi, igrati se, družiti i stvarati. Za razliku od video igara koje imaju jasan početak i kraj, Metaverzum je kontinuiran – on nastavlja postojati i razvijati se čak i kada se vi odjavite, baš kao i stvarni svijet.
Iako neki elementi Metaverzuma podsjećaju na videoigre, on je mnogo više od toga jer ima potencijal transformirati kako radimo, učimo, socijaliziramo se i zabavljamo.
U obrazovanju, učenici bi mogli putovati kroz povijest, hodati antičkim Rimom ili svjedočiti važnim povijesnim događajima. U medicini, liječnici bi mogli vježbati složene operacije u virtualnom okruženju prije izvođenja na stvarnim pacijentima. Arhitekti bi mogli stvarati i istraživati zgrade prije nego što se izgradi prvi stvarni zid.
Metaverse također stvara nove ekonomske mogućnosti. Ljudi već kupuju i prodaju virtualne nekretnine, umjetnička djela (NFT-ove) i druge digitalne predmete za stvarni novac. Neki zarađuju za život stvaranjem sadržaja za Metaverse, dizajniranjem virtualnih prostora ili organiziranjem događaja.
Iako potpuni Metaverse kakav zamišljamo još ne postoji, već imamo njegove rane verzije. Platforme poput Roblox, Fortnite, Minecraft, Decentraland i Horizon Worlds nude iskustva koja sadrže elemente Metaversea. U ovim virtualnim svjetovima, ljudi već provode značajno vrijeme, socijaliziraju se, stvaraju sadržaj i troše stvarni novac.
Velike tehnološke kompanije poput Mete (bivši Facebook), Microsofta, Nvidije i Epica ulažu milijarde dolara u razvoj tehnologija koje će omogućiti stvaranje potpunog Metaversea. Mark Zuckerberg je toliko uvjeren u ovu viziju da je preimenovao svoju kompaniju iz Facebook u Meta, pokazujući koliko ozbiljno shvaća budućnost Metaversea.
Put do potpunog Metaversea suočava se s brojnim izazovima. Tehnološki, još uvijek trebamo naprednije VR/AR uređaje koji su udobniji za dugotrajno nošenje i pristupačniji široj publici. Potrebne su nam i brže internetske veze i moćnija računala za podržavanje složenih virtualnih svjetova s milijunima istovremenih korisnika.
Tu su i društvena pitanja poput privatnosti i sigurnosti. Ako provodimo značajan dio našeg života u Metaverseu, tko kontrolira naše podatke? Kako se štitimo od digitalnog uznemiravanja ili krađe identiteta? Kako osiguravamo da Metaverse bude inkluzivan i dostupan svima?
Jedan od najvećih izazova je interoperabilnost – mogućnost da se krećete između različitih virtualnih svjetova s istim digitalnim identitetom i imovinom. Trenutno su različite platforme poput odvojenih otoka, ali pravi Metaverse zahtijeva da možete putovati između njih bez prepreka, baš kao što možete prelaziti s jedne web stranice na drugu na današnjem internetu.
Hoće li Metaverse zamijeniti stvarni svijet? Vjerojatno ne. Umjesto toga, vjerojatnije je da će postati produžetak našeg stvarnog života, nudeći nove mogućnosti za rad, igru i povezivanje koje nadopunjuju, a ne zamjenjuju naša stvarna iskustva.
1. Što je Metaverse?
Metaverzum je otvoreni, transparentni, decentralizirani, dijeljeni i trajni trodimenzionalni virtualni svijet. Možemo ga zamisliti kao trodimenzionalnu reprezentaciju interneta gdje korisnici mogu stvarati vlastite avatare i okruženja te komunicirati s drugim korisnicima u stvarnom vremenu. To je digitalni ekosustav izgrađen na različitim vrstama 3D tehnologije, softvera za suradnju u stvarnom vremenu i blockchain alata.
2. Postoji li već sada?
Metaverse u svojoj potpunoj viziji još ne postoji, ali trenutno imamo nekoliko platformi koje predstavljaju rane verzije ili dijelove budućeg metaverzuma. Platforme poput Roblox, Fortnite, Decentraland, Horizon Worlds, Sandbox i Minecraft već nude iskustva koja sadrže elemente metaverzuma.
3. Koje su glavne karakteristike metaverzuma?
Metaverzum karakteriziraju:
- Interaktivnost
- Decentralizacija
- Transparentnost
- Ekonomija stvaratelja
- Perzistentnost (nastavlja postojati i kad se korisnici odspoje)
- Sličnost sa stvarnim svijetom
- Interoperabilnost između različitih digitalnih prostora
- Fleksibilnost za stvaranje i trgovanje imovinom
4. Kako se pristupa metaverzumu?
Metaverzumu se može pristupiti putem različitih uređaja:
- Računalo ili mobilni uređaj za osnovni pristup
- VR (virtualna stvarnost) naočale poput Meta Quest 2
- AR (proširena stvarnost) naočale
- Dodatna oprema poput haptic rukavica i drugih dodataka
Suprotno popularnom vjerovanju, ne treba vam VR headset za pristup svim aspektima metaverzuma.
5. Koja je razlika između interneta i metaverzuma?
Metaverzum ne konkurira internetu – on ga nadograđuje. Dok se internet prvenstveno koristi za pregledavanje sadržaja, metaverzum nudi imerzivnije iskustvo gdje ljudi mogu “živjeti” u virtualnim prostorima. Internet je mreža računala i uređaja, dok je metaverzum virtualni svijet izgrađen na toj infrastrukturi.
6. Koje tehnologije pokreću metaverse?
Metaverzum se oslanja na nekoliko važnih tehnologija:
- Virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR)
- Blockchain i decentralizirane financije
- 3D modeliranje i renderiranje u stvarnom vremenu
- Umjetna inteligencija
- Brze internetske veze (5G)
- Cloud computing
- Edge computing
7. Što mogu raditi u metaverzumu?
U metaverzumu možete:
- Družiti se s prijateljima kroz prilagodljive avatare
- Sudjelovati na virtualnim sastancima i konferencijama
- Kupovati virtualne nekretnine i predmete
- Igrati igre s prijateljima
- Pohađati virtualne koncerte i događaje
- Raditi u virtualnim uredima
- Obrazovati se kroz virtualne učionice
- Stvarati i prodavati digitalnu umjetnost
- Monetizirati virtualne nekretnine
8. Tko posjeduje metaverse?
Nitko ne posjeduje metaverzum u cijelosti, baš kao što nitko ne posjeduje internet. Različite kompanije razvijaju svoje platforme koje će činiti dio metaverzuma. Trenutno postoje tri moguća scenarija za budućnost:
- Ostat će domena za nišne aplikacije, prvenstveno za zabavu i igre
- Bit će kontroliran od strane velikih konkurentskih ekosustava s ograničenom interoperabilnošću
- Postat će dinamičan, otvoren i interoperabilan prostor, poput interneta, ali u 3D-u
9. Koje su potencijalne primjene metaverzuma u poslovanju?
Metaverzum otvara brojne poslovne mogućnosti:
- Marketing i brendiranje kroz virtualne događaje
- Virtualni uredi za udaljenu suradnju
- Virtualne trgovine za prodaju digitalnih i fizičkih proizvoda
- Obuka i edukacija zaposlenika u sigurnom virtualnom okruženju
- Razvoj i testiranje proizvoda u virtualnom prostoru
- Nove mogućnosti za zabavnu industriju
10. Koje su glavne prepreke za šire usvajanje metaverzuma?
Nekoliko izazova stoji na putu šireg usvajanja:
- Pristupačnost i cijena potrebne opreme
- Tehnološka ograničenja trenutnih VR/AR sustava
- Pitanja privatnosti i sigurnosti podataka
- Nedostatak standardizacije i interoperabilnosti
- Digitalni jaz između onih koji imaju pristup potrebnoj tehnologiji i onih koji nemaju
- Društveni i psihološki učinci dugotrajnog boravka u virtualnim svjetovima
11. Koja je uloga VR i AR u metaverzumu?
VR omogućuje iskustvo u kojem korisnici imaju interakciju u digitalnom svemiru. AR je odraz digitalnog svijeta u stvarnom svijetu. AR naočale pomažu u stvaranju novih 3D virtualnih okruženja, dok VR povećava angažman sudionika u metaverzumu.
12. Koje kompanije su uključene u razvoj metaverzuma?
Velike tehnološke kompanije poput Mete (bivši Facebook), Microsofta, Nvidije, Google-a i Epic Games-a ulažu milijarde dolara u razvoj metaverzuma. Meta je čak preimenovala svoju kompaniju iz Facebook u Meta, pokazujući svoju predanost ovoj viziji.
13. Kako će izgledati ekonomija u metaverzumu?
Metaverzum stvara nove ekonomske mogućnosti kroz:
- Kupnju i prodaju virtualnih nekretnina
- Trgovanje digitalnim umjetničkim djelima (NFT-ovima)
- Stvaranje i prodaju virtualnih dobara
- Pružanje usluga unutar virtualnih svjetova
- Organiziranje događaja i iskustava
14. Kako će metaverzum utjecati na obrazovanje?
U obrazovanju, on može omogućiti:
- Virtualna putovanja kroz povijest
- Interaktivne znanstvene eksperimente
- Suradničko učenje s učenicima iz cijelog svijeta
- Simulacije stvarnih scenarija za praktično učenje
- Personalizirano obrazovno iskustvo
15. Kada će metaverse postati mainstream?
Prema istraživanju Gartnera, predviđa se da će do 2026. godine oko 2 milijarde ljudi koristiti neki oblik metaverzuma. Neki stručnjaci predviđaju da će do 2030. godine provođenje nekoliko sati dnevno u njemu biti uobičajeno za mnoge ljude, slično kao što danas provodimo vrijeme na društvenim mrežama.
Prvi graf prikazuje dramatičan rast broja korisnika metaverzuma od 2020. do 2025. godine, s projekcijom da će do kraja 2025. godine broj korisnika doseći impresivnih 1,2 milijarde. Ovo je posebno zanimljivo jer pokazuje da se broj korisnika svake godine gotovo udvostručuje, što ukazuje na eksponencijalni trend rasta.
Tko su protivnici metaverzuma?
Dok tehnološki giganti ulažu milijarde u razvoj metaverzuma, sve je glasniji zbor kritičara koji upozoravaju na potencijalne opasnosti ovog novog digitalnog prostora. Iako Mark Zuckerberg i drugi vizionari predstavljaju metaverzum kao utopijsku budućnost interneta, stručnjaci iz različitih područja ističu brojne etičke, društvene i sigurnosne probleme koji bi mogli imati dalekosežne posljedice za naše društvo.
Metaverzum predstavlja revoluciju u prikupljanju podataka koja nadilazi sve što smo dosad vidjeli na internetu. Istraživanja pokazuju da je većina korisnika zabrinuta oko načina na koji će njihova privatnost i osobni podaci biti poštovani u metaverzumu. U ovom novom digitalnom okruženju, tvrtke neće samo znati na što korisnici klikću, već će moći pratiti pokrete očiju, fiziološke reakcije, izraze lica i čak otkucaje srca. Ova razina nadzora nad korisnicima je bez presedana i otvara brojna etička pitanja.
Kritičari upozoravaju na opasnost od repliciranja postojećih društvenih problema u virtualnom prostoru. Postoji zabrinutost da metaverzum neće riješiti temeljne društvene probleme poput eksploatacije radnika, predrasuda i diskriminacije, već će ih potencijalno prenijeti u novi digitalni kontekst, stvarajući nove oblike nejednakosti i eksploatacije.
Jedan od najalarmantnijih aspekata metaverzuma je pojava novih oblika uznemiravanja i zlostavljanja. Istraživanja pokazuju zabrinjavajuće statistike o seksualnom uznemiravanju, trolanju i zlonamjernom ometanju u virtualnim prostorima. Ovi incidenti podižu ozbiljna pitanja o sigurnosti korisnika i potrebi za učinkovitim mehanizmima zaštite u metaverzumu.
S obzirom da je umjetna inteligencija glavni pokretač metaverzuma, postoji ozbiljna zabrinutost da bi pristranosti u AI sustavima mogle dovesti do institucionaliziranih predrasuda u virtualnom prostoru. Ako su algoritmi koji pokreću metaverzum trenirani na podacima koji sadrže rasne, rodne ili druge pristranosti, te bi se pristranosti mogle replicirati i potencijalno pojačati u virtualnom okruženju.
Stručnjaci upozoravaju na snažan potencijal metaverzuma za stvaranje ovisnosti. Neurobiološka istraživanja pokazuju kako aktivacija dopaminskog sustava u virtualnim okruženjima može dovesti do obrazaca ovisničkog ponašanja. Postoji zabrinutost da bi prekomjerno korištenje metaverzuma moglo imati negativne posljedice na mentalno zdravlje korisnika.
Metaverzum predstavlja značajne izazove za osobe s invaliditetom. Mnogo toga u metaverzumu oslanja se na vizualne elemente i sposobnost kretanja kroz virtualne svjetove, što može biti posebno izazovno za osobe s oštećenjem vida ili motoričkim poteškoćama. Osiguravanje pristupačnosti u metaverzumu zahtijevat će inovativna rješenja i pažljivo planiranje.
Kritike metaverzuma nisu poziv na njegovo odbacivanje, već na promišljen i odgovoran pristup njegovom razvoju. Kako bismo osigurali da metaverzum postane prostor koji doista obogaćuje naše živote, moramo ozbiljno shvatiti ove zabrinutosti i raditi na stvaranju etičkih okvira, tehničkih rješenja i regulatornih mehanizama koji će štititi korisnike i promovirati pozitivne aspekte ove tehnologije.
Budućnost metaverzuma nije predodređena – ona će biti oblikovana odlukama koje donosimo danas o tome kako želimo da naš digitalni svijet izgleda sutra.
Drugi graf prikazuje demografsku strukturu korisnika metaverzuma, gdje vidimo da mlađe generacije dominiraju – čak 70% korisnika je mlađe od 35 godina. Najzastupljenija je dobna skupina 18-24 godine (30%), a slijedi je skupina 25-34 godine (25%). Ovo je važan podatak za tvrtke koje razvijaju sadržaj.
Treći graf pokazuje raspodjelu primjena metaverzuma po industrijama, gdje zabava prednjači s 35% udjela, slijedi obrazovanje s 20% i poslovanje s 15%. Zanimljivo je da zdravstvo, maloprodaja i ostale industrije zajedno čine 30% primjena, što pokazuje da se metaverse širi izvan tradicionalnog područja zabave.
Također, prema najnovijim podacima za 2025. godinu, mnoge kompanije odlučile su se uložiti veliki novac u razvoj metaverzuma. Evo usporedne tablice planiranih ulaganja velikih tehnoloških kompanija njegov razvoj.
| Kompanija | Planirano ulaganje u 2025. (u milijardama $) | Fokus ulaganja |
|---|---|---|
| Meta | 60-65 | AI infrastruktura, metaverzum, VR/AR tehnologije |
| Microsoft | 80 | Podatkovni centri za AI, cloud aplikacije |
| Alphabet (Google) | 75 | Tehnička infrastruktura, podatkovni centri |
| Amazon | 100-105 | AWS, AI infrastruktura |
| Ukupno | ~325 | AI i metaverzum tehnologije |
Meta je posebno zanimljiva jer osim 60-65 milijardi dolara za AI infrastrukturu, ima i dugoročni plan ulaganja od 100 milijardi dolara u XR (proširenu stvarnost) i metaverzum rješenja. Mark Zuckerberg je izjavio da će 2025. biti “iznimno bitna godina za metaverzum” i da će mnoga dugoročna ulaganja u tehnologije koje će ga učiniti “vizualno zapanjujućim i inspirativnim” početi davati rezultate.
Ova ogromna ulaganja pokazuju da velike tehnološke kompanije vide AI i metaverzum kao tehnologije budućnosti, unatoč određenim sumnjama investitora o vremenskom okviru za povrat ovih ulaganja.