Prepoznavanje lica postalo je sveprisutna tehnologija koja nas okružuje u svakodnevnom životu – od otključavanja pametnih telefona do sustava nadzora u gradovima i trgovačkim centrima. Dok ova inovativna tehnologija donosi brojne pogodnosti u smislu sigurnosti i praktičnosti, istovremeno otvara niz pitanja o privatnosti, sigurnosti podataka i potencijalnim zlouporabama. Mnogi od nas koriste ovu tehnologiju svakodnevno, a da pritom nismo u potpunosti svjesni svih implikacija.
U ovom članku istražit ćemo sedam činjenica o tehnologiji prepoznavanja lica koje bi svaki korisnik trebao znati. Kroz jednostavan i pristupačan pregled, pomoći ćemo vam razjasniti nedoumice i formirati informirano mišljenje o ovoj kontroverznoj temi.
Dok se svijet kreće prema sve većoj digitalizaciji i automatizaciji, razumijevanje tehnologija koje oblikuju našu svakodnevicu postaje nužno za zaštitu naših prava i donošenje mudrih odluka o tome koje tehnologije prihvaćamo u svoje živote. Posvetite nekoliko minuta ovom vodiču koji će vam pružiti jasniju sliku o tome što se zapravo događa kada dopustite da vas sustav “prepozna”.
7 činjenica koje trebate znati o prepoznavanju lica
Proljeće 2025. godine donijelo je nove rasprave o etičkim granicama ove tehnologije. Dok vlade i korporacije širom svijeta implementiraju sve sofisticiranije sustave za prepoznavanje lica, građani se pitaju: po koju cijenu? Ispod površine praktičnosti i obećanja povećane sigurnosti kriju se duboka pitanja o privatnosti, građanskim slobodama i budućnosti društva kakvog poznajemo.
U ovom članku zaronit ćemo dublje od uobičajenih naslova i istražiti sedam činjenica o tehnologiji prepoznavanja lica koje svaki informirani građanin treba razumjeti. Nećemo se zadržavati samo na tehničkim aspektima, već ćemo istražiti društvene, pravne i etičke implikacije koje ova tehnologija donosi. Jer razumijevanje ovih činjenica nije samo akademsko pitanje – to je pitanje očuvanja naših temeljnih prava u digitalnom dobu koje se nezaustavljivo razvija pred našim očima.
1. Točnost prepoznavanja lica varira ovisno o demografiji
Prepoznavanje lica postiže impresivnu točnost od preko 99% u optimalnim uvjetima, posebno kod prepoznavanja bijelih muškaraca. Međutim, zabrinjavajuća je činjenica da kod prepoznavanja lica osoba druge boje kože, posebno kod crnih žena, stopa pogreške doseže čak 35%.
Ova neravnoteža u točnosti nije samo tehnički problem – ona ima ozbiljne posljedice u stvarnom životu. Osobe čija lica sustav pogrešno identificira mogu biti nepravedno povezane s kriminalnim aktivnostima, što dovodi do neopravdanih uhićenja i narušavanja građanskih sloboda.
Kako navodi jedan stručnjak: “Prepoznavanje lica može pogrešno povezati vaše lice s licem neke druge osobe koja je možda počinila zločin. Sve što vidite je policija koja kuca na vrata i uhićuje vas za zločin koji nikada niste počinili.”
2. Biometrijski podaci predstavljaju trajni sigurnosni rizik
Za razliku od lozinki koje se mogu promijeniti nakon kompromitacije, biometrijski podaci poput prepoznavanja lica su trajni. Jednom kada su vaši biometrijski podaci ukradeni ili kompromitirani, ne možete ih “resetirati”. Ova nepromjenjivost čini curenje biometrijskih podataka posebno opasnim.
Hakeri mogu koristiti ukradene biometrijske podatke za krađu identiteta, neovlašteni pristup zaštićenim sustavima ili čak stvaranje sintetičkih identiteta. Istraživači su već demonstrirali kako se mogu probiti u sustave prepoznavanja lica – na primjer, na godišnjoj hakerskoj konvenciji Black Hat u Las Vegasu, stručnjaci su uspjeli zaobići Apple-ov Face ID u samo 120 sekundi.
3. Prepoznavanje lica širi se na sve više područja života
Prepoznavanje lica više nije ograničeno samo na sigurnosne aplikacije. U 2025. godini, ova tehnologija se ubrzano širi na područja poput zdravstvene skrbi, obrazovanja, maloprodaje i financija.
Zračne luke diljem svijeta implementiraju sustave za prepoznavanje lica kako bi ubrzale proces ukrcavanja i povećale sigurnost, s procjenama da će do kraja 2025. godine preko 80% svjetskih zračnih luka koristiti ovu tehnologiju.
Osim toga, razvija se i tehnologija prepoznavanja emocija koja može analizirati mikroizraze lica kako bi odredila je li osoba sretna, pod stresom ili tjeskobna, što trgovcima omogućuje personalizaciju korisničkog iskustva.
4. Regulatorni okviri značajno se razlikuju diljem svijeta
Dok se prepoznavanje lica globalno širi, regulatorni pristupi variraju od zemlje do zemlje. Kina je nedavno uvela strože propise o prepoznavanju lica koji stupaju na snagu 1. lipnja 2025. godine, zahtijevajući od tvrtki da opravdaju nužnost korištenja ove tehnologije i zabranjujući njenu upotrebu na osjetljivim lokacijama poput hotela i javnih kupaonica.
S druge strane, mnoge zapadne zemlje još uvijek razvijaju svoje regulatorne okvire. Ova neusklađenost stvara složeno globalno okruženje za tvrtke koje koriste prepoznavanje lica, ali i za građane čija se prava na privatnost razlikuju ovisno o tome gdje žive.
5. Tehnologija “liveness detection” postaje ključna za sigurnost
Kako bi se suprotstavili sve sofisticiranijim pokušajima prijevare, sustavi za prepoznavanje lica sve više integriraju tehnologiju “liveness detection”. Ova tehnologija analizira je li predstavljeno lice stvarno ili se radi o fotografiji, videu ili maski.
Koristi različite metode poput analize dubine, teksture kože, mikro-izraza lica i protoka krvi kako bi potvrdila da je osoba zaista prisutna pred kamerom. U 2025. godini, napredni sustavi za detekciju postali su bitna komponenta u borbi protiv “deepfake” prijevara i drugih sofisticiranih pokušaja zaobilaženja sigurnosnih mjera.
6. Prepoznavanje lica može dovesti do “efekta hlađenja” građanskih sloboda
Široka primjena prepoznavanja lica u javnim prostorima može dovesti do tzv. “efekta hlađenja” na građanske slobode i slobodu izražavanja. Svijest da su naša lica konstantno skenirana i analizirana može promijeniti način na koji se ponašamo u javnosti, ograničavajući našu spremnost da sudjelujemo u legitimnim aktivnostima poput prosvjeda ili javnih okupljanja. Ova tehnologija potencijalno potkopava demokratske vrijednosti poput prava na anonimnost i slobodu okupljanja. Kritičari upozoravaju da bi nekontrolirana upotreba prepoznavanja lica mogla poništiti sav napredak koji smo postigli kao rezultat pokreta za građanska prava.
7. Umjetna inteligencija ubrzano unapređuje mogućnosti prepoznavanja lica
Umjetna inteligencija (AI) i deep learning transformiraju prepoznavanje lica, čineći ga preciznijim, bržim i prilagodljivijim različitim uvjetima. Napredni algoritmi omogućuju sustavima da analiziraju značajke lica s izvanrednom detaljnošću, povećavajući izvedivost čak i u izazovnim uvjetima poput slabog osvjetljenja ili različitih izraza lica.
AI također omogućuje sustavu da se kontinuirano poboljšava kroz učenje iz velikih skupova podataka, smanjujući pogreške i prilagođavajući se novim slučajevima. Međutim, ova poboljšanja dolaze s povećanim etičkim izazovima, posebno oko pitanja pristanka, nadzora i potencijalne zlouporabe.
Dok prepoznavanje lica nastavlja oblikovati naše društvo, razumijevanje ovih sedam činjenica pomaže nam navigirati složenim etičkim, pravnim i društvenim implikacijama ove moćne tehnologije.
5 najkontroverznijih primjera korištenja tehnologije prepoznavanja lica
Tehnologija prepoznavanja lica postala je sveprisutna u našem društvu, no njezina primjena često otvara ozbiljna etička pitanja i zabrinutosti vezane uz privatnost i građanske slobode. Evo pet najkontroverznijih primjera korištenja ove tehnologije koji izazivaju zabrinutost diljem svijeta.
1. Clearview AI
Clearview AI, američka tvrtka za prepoznavanje lica, stvorila je golemu bazu podataka koja sadrži više od 50 milijardi fotografija lica prikupljenih s interneta bez znanja ili pristanka osoba. Nizozemska agencija za zaštitu podataka kaznila je tvrtku s 33,7 milijuna dolara zbog stvaranja “ilegalne baze podataka s milijardama fotografija lica”.
Tvrtka automatski prikuplja fotografije s društvenih mreža, vijesti i drugih javno dostupnih izvora, pretvarajući ih u jedinstvene biometrijske kodove. Ove podatke zatim prodaje policiji, vojsci i obavještajnim organizacijama koje mogu skenirati nove slike kako bi identificirali osobe na njima.
Dok Clearview tvrdi da njihova tehnologija pomaže u rješavanju zločina, kritičari upozoravaju da može biti korištena i za zlokobnije svrhe, poput identificiranja i kažnjavanja političkih protivnika u autoritarnim režimima.
2. Hikvision i Dahua
Kineske tvrtke Hikvision i Dahua, koje proizvode sustave za nadzor i prepoznavanje lica, našle su se pod povećalom zbog etičkih prekršaja. Udruženje sigurnosne industrije (SIA) zabranilo im je sudjelovanje na sajmu ISC West 2023. i drugim događajima zbog kršenja etičkih načela.
Ove tvrtke su optužene za sudjelovanje u kršenju ljudskih prava u Xinjiangu u Kini. Prema izvješćima, Dahua je navodno razvila softver koji omogućuje njihovim kamerama da detektiraju ujgurske manjine i upozoravaju organe reda. Testiranja su pokazala da su njihove kamere ranjive na hakerske napade i da šalju šifrirane podatke na servere pod kontrolom kineskih državnih tvrtki, što predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik.
3. Prepoznavanje lica tijekom prosvjeda u Hong Kongu
Tijekom prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu 2019. godine, vlasti su koristile sofisticirane sustave za prepoznavanje lica kako bi identificirale i pratile sudionike. Ova tehnologija je korištena kao alat za suzbijanje disidentskih glasova, stvarajući atmosferu straha među prosvjednicima.
Svjesni ovih rizika, prosvjednici su razvili inovativne taktike za zaštitu svojih identiteta, uključujući nošenje maski i naočala, korištenje ručnih laserskih pokazivača usmjerenih prema kamerama, te fizičko uništavanje “pametnih” uličnih svjetiljki za koje se sumnjalo da sadrže opremu za nadzor. Vlada Hong Konga je čak donijela zabranu nošenja maski tijekom prosvjeda u listopadu 2019., što je dodatno otežalo prosvjednicima da zaštite svoju anonimnost.
4. Pogrešna uhićenja zbog netočnog prepoznavanja lica
Robert Williams proveo je 30 sati u zatvoru 2020. godine nakon što ga je tehnologija za prepoznavanje lica pogrešno identificirala kao osobu koja je ukrala satove iz luksuzne trgovine. Ovo je bio prvi poznati slučaj pogrešnog uhićenja zbog netočnog prepoznavanja lica u SAD-u, ali nažalost ne i posljednji.
Nakon Williamsa, detroitska policija pogrešno je uhitila još dvoje crnaca na temelju netočnih rezultata prepoznavanja lica, uključujući trudnicu optuženu za otmicu automobila. Ovi slučajevi naglašavaju ozbiljne nedostatke u tehnologiji, posebno kada se koristi za identifikaciju osoba tamnije boje kože.
5. Ciljani nadzor prosvjednika u Gruziji
Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova koristilo je kamere za prepoznavanje lica protiv prosvjednika, što je izazvalo ozbiljne zabrinutosti za privatnost i zakonitost. Gruzijska udruga mladih pravnika (GYLA) otkrila je da je ministarstvo aktivno pratilo pojedince tijekom prosvjeda u siječnju 2025. godine na Aveniji Rustaveli.
Snimke pokazuju kako kamera prati prosvjednika u stvarnom vremenu, zumira dokument koji je osoba čitala, otkrivajući osobne informacije koje nisu relevantne za kazneni slučaj. Ova praksa ciljano nadzire specifične osobe ili skupine, stvarajući “efekt zastrašivanja” na slobodu izražavanja. Europski sud za ljudska prava već je presudio da je korištenje tehnologije prepoznavanja lica u kontekstu slobode izražavanja “nespojivo s načelima demokratskog društva kojim upravlja vladavina prava”.
Ovih pet primjera ilustrira kako tehnologija prepoznavanja lica, unatoč potencijalnim koristima za sigurnost, može ozbiljno ugroziti privatnost, građanske slobode i demokratske vrijednosti. Posebno zabrinjavaju problemi s točnošću, diskriminacijom, nedostatkom pristanka i potencijalom za zloupotrebu od strane vlada i korporacija.
Dok se ova tehnologija nastavlja razvijati i širiti, bitno je uspostaviti stroge regulatorne okvire koji će balansirati sigurnosne prednosti sa zaštitom temeljnih prava. Bez odgovarajućih zaštitnih mjera, prepoznavanje lica može postati moćan alat za nadzor i kontrolu, umjesto tehnologije koja unapređuje naše društvo.